Provođenje projekta u radu s djecom predškolske dobi je metoda učenja pomoću koje dijete kroz iskustvo i rješavanje stvarnih problemskih situacija usvaja nova znanja i spoznaje, na zabavan način, u interakciji i suradnji s drugima.
Radom na projektu dijete:
- razvija samostalnost i odgovornost u radu
- razvija samostalnost u traženju i pronalaženju informacija, te njihovu kritičkom vrednovanju
- razvija sposobnost timskog rada
- razvija spoznaju o važnosti i smislu podjele rada
- razvija sposobnost donošenja odluka pojedinačno i u timu
- razvija kritički odnos prema vlastitom i tuđem radu
- razvija vještine planiranja
- osposobljava se za dobru procjenu raspoloživih resursa
- dobiva mogućnost upoznavanja različitih metoda rada i učenje putem različitih metoda
- razvija sposobnost strukturiranja materije i integriranja zajednički dobivenih rezultata
- razvija upornost i želju za rješavanjem problema
- razvija sposobnost predstavljanja svog rada, artikulacije, izražavanja
Sudjelovanjem djece, odrasli:
- uče o djeci, prateći i promatrajući ih u djelovanju
- bolje razumiju dječji pogled na svijet
- spremniji su za prihvaćanje novih dječjih ideja
- tolerantniji su prema djeci i više ih poštuju
- uče dijeliti moć s djecom
- sudjeluju u međugeneracijskom dijalogu
- poboljšavaju odnos s djecom
D. Maleš, I. Stričević (2009): RAD NA PROJEKTU: izazov za djecu i odrasle
Dokumentiranje projekta
Pri planiranju projekta važno je definirati:
- cilj (jasan i realno izvediv)
- osnovne faze
- izvori koji su potrebni za aktivnosti (tiskani materijali, elektronički izvori, prirodni okoliš, relevantne osobe, institucije…)
- metode rada i prikupljanja podataka (rad na dokumentaciji, intervjui, promatranje, anketiranje…)
- oblici rada i aktivnosti (pojedinačni rad, rad u paru skupinama, zajednički rad..)
- vremenski rokovi i dinamika (određivanje vremenskog trajanja projekta, kao i pojedinih faza)
- mjesto izvođenja pojedinih dionica i materijalni uvjeti – dogovori za eventualne posjete, osiguravanje prostora i potrebnih materijala
- pojedinačni zadaci (zadaci proizlaze iz cilja, a preuzimaju ih pojedinci ili skupine, ovisno o interesu)
- mogući partneri i suradnici
- način na koji će se podaci i rezultati rada na projektu prezentirati (tablice, grafikoni, plakati…)
- indikatori za vrednovanje i način mjerenja rezultata – treba predvidjeti vrednovanje procesa i krajnjeg rezultata rada na projektu
Aktivnosti koje će se provoditi u sklopu projekta planiraju se za blisku budućnost budući da se njegov tijek može promijeniti u vrlo kratkom periodu, prema interesima djece ili novim idejama i prilikama. To znači da će odgojitelji na početku pedagoške godine osmisliti temu projekta vodeći se interesima djece. Također, prateći te iste interese, prepoznat će kada oni eventualno počnu slabjeti kako bi se poticajima i aktivnostima potrudili ojačati ih i produbiti. Ukoliko djeca ipak izgube interes za određenu temu, tada je u redu završiti s provođenjem projekta i započeti neki novi, na temu koja će djeci u tom trenutku biti od veće važnosti i preferencija. Svaka tema projekta može se detaljno istražiti i nadovezati na brojne druge teme, slijedeći interese djece. Ukoliko je djeci sama po sebi zanimljiva, bolje je konkretnu temu detaljnije obraditi i istražiti nego je povezivati s više drugih, novih tema („ići previše u širinu”).
Kada definiramo cilj i prvu fazu (plan, aktivnosti, vremenski rok, očekivanja….), pratimo tijek projekta i svakodnevno bilježimo ostvarene aktivnosti, komentare djece i slično – sve što smatramo vrijednim kao rezultat/proces te za ostvarenje i daljnju provedbu projekta. Faze imenujemo. Nakon odrađene prve faze, planiramo drugu na isti princip i zapisujemo ostvarene aktivnosti i opservacije. Budući da se dokumentiranje ne radi kroz službeno propisanu dokumentaciju, odgojitelj može bilježiti sve što smatra vrijednim na način koji mu najbolje služi u radu s djecom. Upisujemo i subjektivne doživljaje djece, svoja mišljenja i opservacije, dojmove, promišljanja, buduća planiranja na temelju doživljenih iskustava u projektu…
Na kraju projekta piše se kratka analiza i vrednovanje (je li se postigao cilj, do kojih se novih spoznaja došlo, kako se rad odrazio na djecu, kakve su uvide i spoznaje o djeci projektom dobili odgojitelji, problemi koji su se pojavljivali i na koji su način bili rješavani, prijedlozi za budući rad…). Po završetku, projekt se prezentira drugim odgojiteljima ili/i roditeljima npr. na roditeljskim sastancima. Prezentira se i široj javnosti, u dogovoru s ravnateljem i stručnim timom vrtića. Za vrijeme trajanja projekta, osim u pisanom obliku, dokumentira se i putem fotografija, video-zapisa, dječjih radova i ostalih materijala korištenih/dobivenih u projektu. Svi navedeni oblici dokumentacije se čuvaju do kraja projekta. Po završetku se planira prezentacija projekta, a dokumentacija se arhivira.
Sljedeće je naveden (jednostavan, sažet) prikaz primjera smjernica za provođenje projekta u dječjem vrtiću. Cilj je pokazati kako jedna naizgled jednostavna i banalna tema može biti kvalitetno razrađena u više smjerova i kroz različite tipove aktivnosti. Kod svake podteme navedeni su primjeri koji mogu poslužiti kao neka vrsta situacijskog poticaja, odnosno kao poticaj u svakodnevnom životu, a koji odgojitelji mogu iskoristiti za razradu pojedinog područja važnog za projekt.
