Razvoj govora kroz faze i poticanje razvoja

Razvoj govora kroz faze i poticanje govora


Za uredan govorno-jezični razvoj djeteta potrebno je zadovoljiti određene uvjete kao što su biološki (razvoj cjelokupne motorike govornih organa i slušne percepcije), psihološki (razvoj intelekta) i sociološki (utjecaj okoline). Tempo razvoja govora ovisi o više faktora: genetici, temperamentu djeteta, okolini i poticajima kojima je dijete okruženo. Naš zadatak je, od samog rođenja, svakodnevno i učestalo komunicirati s djetetom, verbalizirati mu sve što se oko njega događa ili sve planirane radnje (što slijedi) kako bi ono doživjelo i upoznalo svijet oko sebe. Uvijek nastojite da se dijete osjeća uključeno u razgovor tj. osjeti da ste s njime u interakciji i da uvažavate njegovo prisustvo. Budući da dijete od samih početaka osluškuje govor, glasove i zvukove oko sebe, roditelj mu mora biti bude uzoran model kako bi dijete govor usvojilo slušajući i oponašajući ga. 

Faze razvoja govora i specifičnosti

Prema određenim specifičnostima u načinu komuniciranja, možemo reći da se kod djece govor razvija u nekoliko faza ovisno o dobi tj.točnije o stupnju razvoja djeteta:

DOBFAZA RAZVOJA GOVORA (karakteristike)
  2-6 mjeseci  – plačem iskazuje svoje potrebe- faza gukanja – vegetativni zvukovi, vokalna igra (počinje spontano proizvoditi jednostavne vokalne zvukove, artikulacijski prilično neodređene)
– ispušta zvukove koji sve više nalikuju glasovima
– glasom izražava raspoloženja- okreće se prema izvoru zvuka
 6-12 mjeseci – ponavlja iste slogove više puta ma-ma, ta-ta.
– reagira na svoje ime i na imena članova obitelji
– pokušava oponašati različite zvukove
– služi se glasovima da privuče i zadrži pozornost- ponavlja iste slogove više puta- okreće se prema osobi koja govori- prepoznaje riječi za neke predmete
12-18 mjeseci– glasno brblja i oponaša glasove odraslih i zvukove iz okoline
– raspolaže sa do 20 riječi, prve riječi su obično dvosložne
 18-24 mjeseca– slaže prve rečenice
– služi se više riječju nego gestom
– sebe naziva imenom
– koristi do 50 riječi
– riječi povezuje u jednostavne rečenice (2 riječi)
– koristi pitanja od 1 do 2 riječi
24 mjeseca– oblikuje svoju prvu rečenicu, najčešće od dvije riječi
 24-30 mjeseci – služi se rečenicama od 2 do 3 riječi
– postavlja pitanja sa ‘što?’ i ‘gdje?’
– odgovara na pitanja sa ‘da’ i ‘ne’
– pravilno upotrebljava zamjenice: ja i ti
 30-36 mjeseci– slaže rečenice s tri, četiri i više riječi
– pravilno koristi množinu imenica i glagola
– zna imenovati gotovo sve predmete koji ga okružuju
– zna verbalno tražiti predmet
36-42 mjeseca– koristi sve vrste riječi- primjenjuje gramatička pravila  u slaganju rečenica
   3-4 godine– služi se višečlanim rečenicama, uglavnom gramatički točno- razumije zapovijedi koje uključuju više od dva pojma- razumije upotrebu negacije i koristi je- razumije i koristi iskaze o prošlim i budućim radnjama- zna reći svoje ime i prezime
– postavlja pitanja služeći se riječima: zašto? što? tko? kada?
– koristi sve vrste riječi u govoru
 4–5 godina– služi se vremenskim i uzročnim rečenicama
– može ispričati kraći slijed događaja
– koristi odnosne zamjenice, priloge i brojeve
  5–6 godina– može samo prepričati priču
– koristi složene rečenice
– pravilno koristi gramatiku
– pravilno primjenjuje nepravilne oblike glagola i imenica
– pravilno izgovara sve glasove
 6-7 godina– u govoru koristi raznolik sadržaj- pravilno izgovara glasove- ima usvojene predvještine čitanja i pisanja

Okviran broj usvojenih riječi prema dobi djeteta

1-2 godine20-50 riječi
2-3 godinedo 500 riječi
3-4 godinedo 1500 riječi
4-5 godinado 2000 riječi
5-6 godina3000 do 6000 riječi

Kako poticati jezično-govorni razvoj?

Za djecu jasličke dobi:

  • Oponašajte zvukove predmeta, glasanje ili dozivanje životinja kako bi ih i dijete naučilo oponašati
  • Kad se brinete o higijeni djeteta ili ga presvlačite, verbalizirajte sve što radite kako bi shvatilo da svaka radnja ima svoj naziv i kako biste kontinuirano bili u interakciji s djetetom.
  • Igrajte se jačinom svojeg glasa, izmijenjujte glasne i tihe riječi/rečenice.
  • Vokalno se igrajte s djetetom izmenjujući različite vokalizacije.
  • Koristite geste i grimase u vokalizaciji.
  • Imenujte predmete koje koristite vi ili dijete u tom trenu.
  • Pjevajte pjesmice ili brojalice uz pokret.
  • Čitajte slikovnice, pokazujte na likove i predmete na fotografijama i imenujte ih ili oponašajte njihove zvukove/glasove.
  • Nemojte tepati djetetu kako ne bi naučilo nepravilno izgovarati riječi.
  • Koristite kratke i jednostavne rečenice u govoru.
  • Pružite djetetu priliku da se izrazi do kraja, imajte strpljenja da dovrši misao.
  • Kroz igru ponavljajte pojedine nazive stvari koje želite da zapamti.
  • Pokazujte djetetu fotografije s raznim predmetima i ispitujte ga “Je li to…?” s ciljem da ono odgovori s “Da/Ne” ili potvrdi/negira odmahivanjem glave.
  • Dajte mu jednostavne naloge kako biste se uvjerili da vas razumije.
  • Potičite igre pretvaranja i oponašanja svakodnevnih aktivnosti.

Za djecu vrtićke dobi:

  • Pružite djetetu priliku da se izrazi do kraja, imajte strpljenja da dovrši misao.
  • Dajte mu složenij naloge kako biste se uvjerili da vas razumije.
  • Potičite igre pretvaranja i oponašanja svakodnevnih aktivnosti.
  • Potaknite usvajanje jednostavnih prostornih odnosa pokazujući te odnose u prostoru.
  • Potaknite usvajanje boja – imenovanjem, bojanjem.
  • Potaknite uočavanje rima i riječi koje slično zvuče.
  • Potaknite uočavanje prvog glasa u riječi.
  • Potaknite brojenje, uspoređivanje čega ima više/manje?
  • Potaknite spajanje glasova u riječ i rastavljanje riječi na slogove.

Odvojite vrijeme da saslušate svoje dijete i odgovorite mu na njegove potrebe kako bi znalo da ste ga slušali.

Nemojte požurivati dijete da nauči govoriti

Prihvatite pogreške u govoru djeteta dok se ono razvija.

Nemojte zaboraviti da je svako dijete jedinstveno i ima vlastiti tempo razvoja.