Razvoj govora kroz faze i poticanje govora
Za uredan govorno-jezični razvoj djeteta potrebno je zadovoljiti određene uvjete kao što su biološki (razvoj cjelokupne motorike govornih organa i slušne percepcije), psihološki (razvoj intelekta) i sociološki (utjecaj okoline). Tempo razvoja govora ovisi o više faktora: genetici, temperamentu djeteta, okolini i poticajima kojima je dijete okruženo. Naš zadatak je, od samog rođenja, svakodnevno i učestalo komunicirati s djetetom, verbalizirati mu sve što se oko njega događa ili sve planirane radnje (što slijedi) kako bi ono doživjelo i upoznalo svijet oko sebe. Uvijek nastojite da se dijete osjeća uključeno u razgovor tj. osjeti da ste s njime u interakciji i da uvažavate njegovo prisustvo. Budući da dijete od samih početaka osluškuje govor, glasove i zvukove oko sebe, roditelj mu mora biti bude uzoran model kako bi dijete govor usvojilo slušajući i oponašajući ga.
Faze razvoja govora i specifičnosti
Prema određenim specifičnostima u načinu komuniciranja, možemo reći da se kod djece govor razvija u nekoliko faza ovisno o dobi tj.točnije o stupnju razvoja djeteta:
DOB | FAZA RAZVOJA GOVORA (karakteristike) |
2-6 mjeseci | – plačem iskazuje svoje potrebe- faza gukanja – vegetativni zvukovi, vokalna igra (počinje spontano proizvoditi jednostavne vokalne zvukove, artikulacijski prilično neodređene) – ispušta zvukove koji sve više nalikuju glasovima – glasom izražava raspoloženja- okreće se prema izvoru zvuka |
6-12 mjeseci | – ponavlja iste slogove više puta ma-ma, ta-ta. – reagira na svoje ime i na imena članova obitelji – pokušava oponašati različite zvukove – služi se glasovima da privuče i zadrži pozornost- ponavlja iste slogove više puta- okreće se prema osobi koja govori- prepoznaje riječi za neke predmete |
12-18 mjeseci | – glasno brblja i oponaša glasove odraslih i zvukove iz okoline – raspolaže sa do 20 riječi, prve riječi su obično dvosložne |
18-24 mjeseca | – slaže prve rečenice – služi se više riječju nego gestom – sebe naziva imenom – koristi do 50 riječi – riječi povezuje u jednostavne rečenice (2 riječi) – koristi pitanja od 1 do 2 riječi |
24 mjeseca | – oblikuje svoju prvu rečenicu, najčešće od dvije riječi |
24-30 mjeseci | – služi se rečenicama od 2 do 3 riječi – postavlja pitanja sa ‘što?’ i ‘gdje?’ – odgovara na pitanja sa ‘da’ i ‘ne’ – pravilno upotrebljava zamjenice: ja i ti |
30-36 mjeseci | – slaže rečenice s tri, četiri i više riječi – pravilno koristi množinu imenica i glagola – zna imenovati gotovo sve predmete koji ga okružuju – zna verbalno tražiti predmet |
36-42 mjeseca | – koristi sve vrste riječi- primjenjuje gramatička pravila u slaganju rečenica |
3-4 godine | – služi se višečlanim rečenicama, uglavnom gramatički točno- razumije zapovijedi koje uključuju više od dva pojma- razumije upotrebu negacije i koristi je- razumije i koristi iskaze o prošlim i budućim radnjama- zna reći svoje ime i prezime – postavlja pitanja služeći se riječima: zašto? što? tko? kada? – koristi sve vrste riječi u govoru |
4–5 godina | – služi se vremenskim i uzročnim rečenicama – može ispričati kraći slijed događaja – koristi odnosne zamjenice, priloge i brojeve |
5–6 godina | – može samo prepričati priču – koristi složene rečenice – pravilno koristi gramatiku – pravilno primjenjuje nepravilne oblike glagola i imenica – pravilno izgovara sve glasove |
6-7 godina | – u govoru koristi raznolik sadržaj- pravilno izgovara glasove- ima usvojene predvještine čitanja i pisanja |
Okviran broj usvojenih riječi prema dobi djeteta
1-2 godine | 20-50 riječi |
2-3 godine | do 500 riječi |
3-4 godine | do 1500 riječi |
4-5 godina | do 2000 riječi |
5-6 godina | 3000 do 6000 riječi |
Kako poticati jezično-govorni razvoj?
Za djecu jasličke dobi:
- Oponašajte zvukove predmeta, glasanje ili dozivanje životinja kako bi ih i dijete naučilo oponašati
- Kad se brinete o higijeni djeteta ili ga presvlačite, verbalizirajte sve što radite kako bi shvatilo da svaka radnja ima svoj naziv i kako biste kontinuirano bili u interakciji s djetetom.
- Igrajte se jačinom svojeg glasa, izmijenjujte glasne i tihe riječi/rečenice.
- Vokalno se igrajte s djetetom izmenjujući različite vokalizacije.
- Koristite geste i grimase u vokalizaciji.
- Imenujte predmete koje koristite vi ili dijete u tom trenu.
- Pjevajte pjesmice ili brojalice uz pokret.
- Čitajte slikovnice, pokazujte na likove i predmete na fotografijama i imenujte ih ili oponašajte njihove zvukove/glasove.
- Nemojte tepati djetetu kako ne bi naučilo nepravilno izgovarati riječi.
- Koristite kratke i jednostavne rečenice u govoru.
- Pružite djetetu priliku da se izrazi do kraja, imajte strpljenja da dovrši misao.
- Kroz igru ponavljajte pojedine nazive stvari koje želite da zapamti.
- Pokazujte djetetu fotografije s raznim predmetima i ispitujte ga “Je li to…?” s ciljem da ono odgovori s “Da/Ne” ili potvrdi/negira odmahivanjem glave.
- Dajte mu jednostavne naloge kako biste se uvjerili da vas razumije.
- Potičite igre pretvaranja i oponašanja svakodnevnih aktivnosti.
Za djecu vrtićke dobi:
- Pružite djetetu priliku da se izrazi do kraja, imajte strpljenja da dovrši misao.
- Dajte mu složenij naloge kako biste se uvjerili da vas razumije.
- Potičite igre pretvaranja i oponašanja svakodnevnih aktivnosti.
- Potaknite usvajanje jednostavnih prostornih odnosa pokazujući te odnose u prostoru.
- Potaknite usvajanje boja – imenovanjem, bojanjem.
- Potaknite uočavanje rima i riječi koje slično zvuče.
- Potaknite uočavanje prvog glasa u riječi.
- Potaknite brojenje, uspoređivanje čega ima više/manje?
- Potaknite spajanje glasova u riječ i rastavljanje riječi na slogove.
Odvojite vrijeme da saslušate svoje dijete i odgovorite mu na njegove potrebe kako bi znalo da ste ga slušali.
Nemojte požurivati dijete da nauči govoriti
Prihvatite pogreške u govoru djeteta dok se ono razvija.
Nemojte zaboraviti da je svako dijete jedinstveno i ima vlastiti tempo razvoja.