Polazak u školu je velika promjena za dijete. Pred njega se postavljaju zahtjevi s kojima se do sada nije susretalo. Zbog toga je važno da je dijete dovoljno razvijeno i zrelo, kako bi se s tim zahtjevima moglo nositi. Najvažniji kriterij za polazak djeteta u školu je kronološka dob. Sva djeca koja navršavaju 6 godina do 31.03. te su godine školski obveznici jer se pretpostavlja da će velika većina djece u toj dobi biti dovoljno zrela u svim područjima razvoja. S obzirom da je normalno da neka djeca sazrijevaju ranije, a neka kasnije, postoje kriteriji razvoja koje dijete mora zadovoljiti da bi bilo spremno za školu. To su sljedeće kategorije:
Fizička spremnost – u školi dijete mora više sati mirno sjediti, nositi školsku torbu, pratiti nastavu, koristiti olovku i drugi školski pribor, itd.
– zato su sljedeće karakteristike važne kod predškolskog djeteta:
– dobro zdravstveno stanje
– prosječna visina i težina
– dobro razvijen vid i sluh
– uredno razvijena krupna motorika (trčanje, penjanje, skakanje)
– fina motorika (pokreti prstiju izuzetno su važni za razvijanje sposobnosti pisanja)
-kako pomoći djetetu u razvoju fizičke spremnosti za školu (prvenstveno fine motorike)?
– izrezivanje jednostavnih i složenijih figura
– lijepljenje i sastavljanje likova iz izrezanih dijelova
– nizanje kuglica, tjestenine, itd. na konac
– modeliranje u glini, plastelinu ili tijestu
– svakodnevne aktivnosti (zakopčavanje, vezanje čvorova…)
Socijalno-emocionalna spremnost – od djeteta se u školi traži veća kontrola svojih emocija, odgađanje svojih želja i potreba, prihvaćanje procjenjivanja njegovog uratka i eventualnog neuspjeha u nekim zadacima, itd.
– karakteristike djeteta koje je spremno za školu:
– poštuje pravila ponašanja u igrama
– igru i pravila igre dogovara s drugom djecom
– voli se natjecati ali i lakše podnosi neuspjeh
– važno mu je birati prijatelje
– pokušava pomoći drugima
– može pričekati sa zadovoljenjem svojih potreba ako to situacija zahtijeva
– može se suzdržavati od naglih emocionalnih izljeva
– kako poticati uspješan socijalno-emocionalni razvoj kod svog djeteta?
– poticati razvoj samopouzdanja – osvijestiti djetetove uspješne strane
– omogućiti djetetu da sudjeluje u planiranju aktivnosti i poticati ga da dovrši započeto
– poticati njegovu inicijativnost
– omogućiti mu dolazak u situacije konflikta i frustracije zbog neuspjeha (npr. igre «čovječe ne ljuti se», kartanje, itd., uz praćenje djetetovih reakcija kad gubi i razgovor o tome)
Samostalnost – prilikom polaska u školu od djeteta se očekuje samostalnost u sljedećim područjima:
– hranjenje
– postavljanje stola i posluživanje prilikom obroka
– svlačenje i oblačenje
– odlazak na WC i higijena
– briga za svoje stvari
– spremanje za spavanje
– kako poticati razvoj samostalnosti i odgovornosti?
– davati djeci jednostavna zaduženja (postavljanje stola, zalijevanje cvijeća, odlazak u trgovinu, šetnja psa, itd.)
– podsjećanje na pravila bontona
– učenje i vježbanje ponašanja u prometu, uvježbavati najsigurniji put do škole
Intelektualna zrelost – kako bi dijete moglo pratiti i usvajati sva znanja i vještine na razini na kojoj se to od njega očekuje, potrebne su sljedeće karakteristike:
– mogućnost zadržavanja pažnje 15-30 min
– mogućnost prepričavanja kraćeg događaja ili priče u pravilnom slijedu: uvod, tijek i završetak
– opažanje i imenovanje boja (barem osam boja)
– orijentacija u vremenu (danas, sutra, jučer, poslije, dani u tjednu, razlikovanje doba dana – ujutro, prije podne, poslije podne, večer, itd.)
– orijentacija u prostoru (gore-dolje, lijevo-desno, ispod-iznad, sprijeda straga)
– analiziranje različitih osobina predmeta i pojava (geometrijski likovi, količinski odnosi: više, manje, jednako itd.)
– osim navedenoga, važno je ostvariti određenu razinu govornog razvoja; predškolsko dijete:
– razumije 10000 riječi (pasivni rječnik) od kojih nekoliko tisuća upotrebljava u vlastitom govoru (aktivni rječnik)
– govor je pravilan bez izostavljanja ili zamjenjivanja glasova
– u govoru pravilno koristi glagolska vremena, množinu i veznike
– rečenica je proširena, a duljina rečenice se povećava novim zavisnim rečenicama
– u prepričavanju priče ne navodi samo glavne događaje nego i detalje
– može rastaviti riječ na pojedine glasove (glasovna analiza; npr. mama à m-a-m-a) i glasove spojiti u riječi (glasovna sinteza; npr. t-a-t-a à tata)
– kako mogu potaknuti djetetov govorni razvoj?
– razgovarati s djetetom koristeći njegov rječnik i postepeno uvoditi nove riječi
– davati primjer djetetu govoreći pravilno u složenim rečenicama
– poticati dijete da prepriča priču, film, događaje, da priopći svoje misli i osjećaje
– igrati se riječima (rima, rastavljanje riječi na slogove i glasove ili njihovo sastavljanje u riječ, pronalaženje riječi koje počinju ili završavaju istim glasom, itd.)
– da bi moglo savladati školsko gradivo dijete bi trebalo imati razvijeno pažnju i mogućnost namjernog zapamćivanja:
– kako je s djetetom moguće vježbati pažnju i pamćenje?
– zapamtiti brojalice i pjesmice koje uče u vrtiću
– zapamtiti nazive ulica u kojima im žive prijatelji i rodbina, njihove rođendane i brojeve telefona, itd.
– igranje igara koje zahtijevaju pojačanu pažnju: domino, Memory, različite puzzle ili slagarice, rješavanje labirinta, itd.
– razvijenost opažanja (vidnog i slušnog) vrlo je važna i za usvajanje čitanja i pisanja
– kako kod djeteta poticati razvoj opažanja?
– u svakodnevnim aktivnostima (šetnji, pranju, odijevanju, pospremanju…) poticati djecu da pričaju ono što vide
– traženje određenog predmeta među drugim predmetima
– sortiranje predmeta prema različitim karakteristikama (boji, obliku, veličini, itd.)
– traženje razlika između crteža
– prepričavanje priča i recitiranje pjesmica
– slušanje glazbe
Vaše dijete se za školu priprema i u vrtiću, neke potrebne vještine i osobine razvija ili otkriva samo, ali najveći poticaj za rast i razvoj dobiva upravo od roditelja. Čak ako roditelj i nema vremena za osmišljavanje aktivnosti za rad s djecom svakodnevnica pruža puno prilika za učenje i vježbanje potrebnih sposobnosti.