PREDVJEŠTINE ZA UČENJE ČITANJA I PISANJA:
- fonološka svjesnost
- prepoznavanje i imenovanje slova
- pripovjedačka sposobnost
- poznavanje, usvojenost rječnika
- rani kontakt s pisanim tekstom, interes te svjesnost o pisanom tekstu
- vizualno-prostorne sposobnosti, grafomotorika.
Kada započeti s učenjem čitanja i pisanja?
Formalno poučavanje čitanja i pisanja započinje s polaskom djeteta u školu, no ono već u predškolskoj dobi razvija niz predvještina. Glavni preduvjet za razvoj predvještina čitanja i pisanja je uredan jezično-govorni razvoj djeteta budući da djeca jezik usvajaju puno prije čitanja i pisanja.
RAZVIJANJE PREDVJEŠTINA
Iako vokabular obogaćujemo čitav život kroz nove spoznaje, najintenzivniji rast novih riječi javlja se baš u predškolskoj dobi. Dijete u dobi od 1-2 godine ima usvojeno 20-50 riječi, od 2-3 godine do 500 riječi, od 3-4 godine do 1500 riječi, od 4-5 godina do 2000 riječi te od 5-6 godina čak 3000-6000 riječi. Razvoj vokabulara tj. komunikacije na materinskom jeziku podrazumijeva razvoj sposobnosti izražavanja pojmova, misli, osjećaja, činjenica i mišljenja u govornom i pisanom obliku. Kako bismo djeci pomogli pri razvijanju komunikacije, moramo se usredotočiti na razvijanje sljedeća tri područja:
- poticanje razvoja sluha, slušanja i razumijevanja govora,
- poticanje razvoja ekspresivnog govora,
- poticanje razvoja predčitačkih vještina,
- poticanje razvoja predpisačkih vještina.
- načini poticanja razvoja sluha, slušanja i razumijevanja govora
- pokazivati interes za aktivnosti slušanja govora te književnih i scenskih umjetničkih djela
- slušati govor odraslih i djece, priče, pjesmice, brojalice
- razumjeti govor odraslih – izvršavati višestruke naloge, odgovarati na složenija pitanja
- uspoređivati kvalitete zvuka i pravilno imenovati: tiho-tiše, glasno-glasnije, visoko-više, duboko-dublje
- precizno locirati izvor zvuka.
2. načini poticanja razvoja ekspresivnog govora
– kroz bogaćenje rječnika, jačanje jezičnih vještina, vještina opisivanja i prepričavanja uz potrebu gramatički pravilno oblikovanog govora.
- opisivati složenijim govornim izrazima događaje, radnje, pojave, odnose, osjećaje
- koristiti imenice (jednina/množina), glagole, pridjeve (o boji, obliku, okusu, osjećajima, opisne pridjeve, suprotnosti, građevne pridjevem posvojne pridjeve), priloge, prijedloge (iznad, između, pokraj), zamjenice
- prepričavati kraće priče po smislenom redoslijedu (početak/sredina/kraj)
- konstruirati jednostavne i složene rečenice
- formulirati gramatički pravilno oblikovane rečenice
- pravilno izgovarati sve glasove.
3. načini poticanja razvoja predčitačkih vještina:
– kroz poticanje razvoja fonološke, fonemske svjesnosti i fonemskog imenovanja.
- poznavati osnovne karakteristike pisma – rečenica, riječ, slovo, točka…
- pokazivati pravilan smjer teksta s lijeva na desno, odozgo prema dolje
- slušati, ponavljati, pamtiti, uočavati i smišljati rimu
- uočavati prvi glas u riječima
- rastavljati višesložne riječi na glasove
- sastavljati višesložne riječi od pojedinačnih glasova
- rastavljati riječi složenije slogovne strukture na glasove
- sastavljati riječi složenije slogovne strukture od pojedinačnih glasova
- povezivati slovo-glas
- dodavati, oduzimati, premještati glasove u riječima
- prepoznavati i imenovati slova.
4. načini poticanja razvoja predpisačkih vještina:
– kroz različite aktivnosti za razvijanje fine motorike.
- izrezivati jednostavne i složenijie figure
- lijepljenje i sastavljanje likova iz izrezanih dijelova
- nizati kuglice, tjestenine na konac
- modelirati u glini, plastelinu ili tijestu
- svakodnevne aktivnosti (zakopčavati, vezati čvorove…)
- imitirati slova s predložaka.
Dijete se za školu priprema i u vrtiću, neke potrebne vještine i osobine razvija ili otkriva samo, ali najveći poticaj za rast i razvoj dobiva upravo od roditelja. Čak ako roditelj i nema vremena za osmišljavanje aktivnosti za rad s djecom, svakodnevnica pruža puno prilika za učenje i vježbanje potrebnih sposobnosti.