Kada govorimo o područjima razvoja djeteta, radi se konkretno o 4 područja: tjelesni i motorički, spoznajni, socio-emocionalni i razvoj ličnosti te govorni razvoj. Za cjeloviti razvoj djeteta tj. za optimalan razvoj svih 4 područja, potrebno mu je osigurati stimulativno okruženje u kojem ima slobodu kretanja, istraživanja i stjecanja različitih znanja, preradu i izmjenu znanja i novih ideja, okruženje za učenje, praćenje i procjenjivanje svojih interesa i mogućnosti.
U svakom trenutku, igra je najvažnija djetetova aktivnost kroz koju usavršava osobne, fizičke, intelektualne i socijalne sposobnosti, uči pravila ponašanja, zadovoljava svoje interese i potrebe, razvija osjećaj važnosti i samoinicijative, stvara odnose s drugima i produbljuje svoje razumijevanje svijeta koji ga okružuje.
Tjelesni i motorički razvoj
Tjelesni razvoj odnosi se na biološki, fiziološki, razvoj motorike i tjelesnih vještina. Njime podrazumijevamo: razvoj pokretljivosti i tjelesnog držanja u svim osnovnim i prirodnim oblicima kretanja (sjedenje, puzanje, stajanje, hodanje, trčanje, skakanje…), razvoj hvatanja i baratanja predmetima (senzomotorni razvoj, okulomotorna koordinacija…), razvoj posebnih motoričkih vještina (sportske aktivnosti).
Motoričke sposobnosti, određene nasljednim faktorima i uvjetima okoline, određuju kakvi će biti pokreti i kretanje djeteta. U predškolskoj dobi prati se razvoj 7 osnovnih motoričkih sposobnosti: ravnoteže, koordinacije, snage, brzine, gipkosti, preciznosti i izdržljivosti.
Poticanje djeteta na kretanje i vježbu od najranije dobi dovodi do razvijanja motoričkih sposobnosti, dok prisiljavanje na određenu motoričku aktivnost prije fiziološke zrelosti djeteta dovodi do nesigurnosti, neuspjeha i straha. Veliki napredak u razvoju motorike vidljiv je u dobi od treće do šeste godine.
Kako poticati tjelesni razvoj?
- Svakodnevno provodite jutarnju tjelovježbe.
- Potičite vježbe, igre i aktivnosti za razvijanje različitih mišića, udova i gipkost kralježnice (poticanje različitih oblika kretanja: bacanje, hvatanje, hodanje, trčanje, skakanje, poskakivanje, kotrljanje…).
- Potičite dijete na bavljenje različitim sportovima (plivanje, klizanje, rolanje…).
- Potičite ga na aktivnosti za razvijanje osobne higijene (pranje ruku, zubi, brisanje nakon obavljanja nužde…) te zdravih životnih navika i pravilne prehrane (budite uzor, kroz primjere i svakidašnje situacije).
Spoznajni razvoj
Spoznajni razvoj odnosi se na kognitivne sposobnosti i procese koji podrazumijevaju: razvoj osjeta i percepcije, stvaranje pojmova i uočavanje veza i odnosa među predmetima i pojavama, razvoj kritičkog mišljenja i samostalno rješavanje problema, logičko zaključivanje, razvoj pažnje, koncentracije i pamćenja.
Spoznajni razvoj omogućava shvaćanje osnova matematike (odnosi među količinama, pojam broja, brojevni niz, zbrajanje i oduzimanje) i prirode i društva (promjene u prirodi, godišnja doba, zanimanja, promet i slične nastavne cjeline).
Kako poticati spoznajni razvoj?
- Omogućite djetetu čim više istraživačkih aktivnosti i prilika da uči kroz iskustvo i stječe nove spoznaje (izvođenje eksperimenata, upoznavanje različitih materijala, pojava – zaključivanje…).
- Uključite ga u čim više životno-praktičnih i radnih aktivnosti preimjerenih njegovoj dobi.
- Poučite ga pravilima ponašanja u različitim situacijama.
- Potičite ga nenasilno rješavanje sukoba.
- Pružite mu okolinu za različite aktivnosti s ciljem poticanja psihičkih funkcija (osjet, percepcija, mašta, pamćenje, koncentracija, kritičko i logičko mišljenje…).
- Pružite mu okolinu i sredstva s ciljem uočavanja veza i odnosa među predmetima.
Socio-emocionalni razvoj i razvoj ličnosti
Možemo ga podijeliti na: socijalni razvoj (socijalne interakcije i vještine, osjećaj pripadnosti zajednici), emocionalni razvoj (temperament, iskazivanje i kontrola emocija), razvoj pojma o sebi (samostalnost, samopouzdanje, samo vrednovanje, slika o sebi) i moralni razvoj (prosocijalni razvoj, stvaranje vrijednosnog sustava i moralnih vrijednosti, učenje nenaslinog rješavanja sukoba, prihvaćanje različitosti).
Kako razvijati socio-emocionalni razvoj i razvoj ličnosti?
- Upoznati ga s emotivnim stanjima kako bi naučio regulirati vlastite emocije te prepoznavati emotivna stanja drugih (igre ogledalom, razgovori, proigravanje uloga kroz simboličku igru, scenska lutka, čitanje slikovnica…).
- Poticati na nenasilno rješavanje sukoba.
- Poticati dijete da uči i živi svoja prava.
- Stavljati ga u situacije, okolinu u kojoj ima priliku biti u interakciji i stvarati socio-emocionalne kontakte s drugom djecom i odraslima.
- Poticati ga na odgovornost (uzročno-posljedična veza) i samostalnost u svakodnevnim radnjama.
- Osigurati mu da bude u aktivnostima prilagođenima njegovoj dobi, sposobnostima, interesima kako bi moglo razvijati pozitivnu sliku o sebi kroz osjećaj uspjeha, postignuća, zadovoljstva i ponosa.
Govorni razvoj
Govorni razvoj odnosi se na razvoj govora (artikulacija, rječnik, jezik) i komunikacije (neverbalna, verbalna, simbolička).
Za uredan govorno-jezični razvoj djeteta potrebno je zadovoljiti određene uvjete kao što su biološki (razvoj cjelokupne motorike govornih organa i slušne percepcije), psihološki (razvoj intelekta) i sociološki (utjecaj okoline). Tempo razvoja govora ovisi o više faktora: genetici, temperamentu djeteta, okolini i poticajima kojima je dijete okruženo. Naš zadatak je, od samog rođenja, svakodnevno i učestalo komunicirati s djetetom, verbalizirati mu sve što se oko njega događa ili sve planirane radnje (što slijedi) kako bi ono doživjelo i upoznalo svijet oko sebe. Uvijek nastojite da se dijete osjeća uključeno u razgovor tj. osjeti da ste s njime u interakciji i da uvažavate njegovo prisustvo. Budući da dijete od samih početaka osluškuje govor, glasove i zvukove oko sebe, roditelj mu mora biti bude uzoran model kako bi dijete govor usvojilo slušajući i oponašajući ga.
Kako poticati jezično-govorni razvoj?
- Oponašajte zvukove predmeta, glasanje ili dozivanje životinja kako bi ih i dijete naučilo oponašati
- Kad se brinete o higijeni djeteta ili ga presvlačite, verbalizirajte sve što radite kako bi shvatilo da svaka radnja ima svoj naziv i kako biste kontinuirano bili u interakciji s djetetom.
- Igrajte se jačinom svojeg glasa, izmijenjujte glasne i tihe riječi/rečenice.
- Vokalno se igrajte s djetetom izmenjujući različite vokalizacije.
- Koristite geste i grimase u vokalizaciji.
- Imenujte predmete koje koristite vi ili dijete u tom trenu.
- Pjevajte pjesmice ili brojalice uz pokret.
- Čitajte slikovnice, pokazujte na likove i predmete na fotografijama i imenujte ih ili oponašajte njihove zvukove/glasove.
- Nemojte tepati djetetu kako ne bi naučilo nepravilno izgovarati riječi.
- Koristite kratke i jednostavne rečenice u govoru.
- Pružite djetetu priliku da se izrazi do kraja, imajte strpljenja da dovrši misao.
- Kroz igru ponavljajte pojedine nazive stvari koje želite da zapamti.
- Pokazujte djetetu fotografije s raznim predmetima i ispitujte ga “Je li to…?” s ciljem da ono odgovori s “Da/Ne” ili potvrdi/negira odmahivanjem glave.
- Dajte mu jednostavne i složenije naloge kako biste se uvjerili da vas razumije.
- Potičite igre pretvaranja i oponašanja svakodnevnih aktivnosti.
- Potaknite usvajanje jednostavnih prostornih odnosa pokazujući te odnose u prostoru.
- Potaknite usvajanje boja – imenovanjem, bojanjem.
- Potaknite uočavanje rima i riječi koje slično zvuče.
- Potaknite uočavanje prvog glasa u riječi.
- Potaknite brojenje, uspoređivanje čega ima više/manje
- Potaknite spajanje glasova u riječ i rastavljanje riječi na slogove.