Prilagodba je proces privikavanja na novo okruženje. Trajanje i tijek prilagodbe ovisi o nizu čimbenika: prethodna iskustva odvajanja, osobnost djeteta, uzrast, odnos roditelj-dijete, stavovi roditelja prema vrtiću, suradnja s odgojiteljima, redovitost/kontinuiranost dolaženja… U prosjeku je za prilagodbu djeteta potrebno dva do četiri tjedna povećane pažnje, ljubavi i strpljenja, međutim, budući da je svako dijete posebno samo po sebi, trajanje prilagodbe svakog djeteta je drugačije. Kako bi se ovaj period djetetu olakšao, prvih dana se preporuča skraćeni boravak u vrtiću, koji se s vremenom produžuje prema procjeni odgojitelja te u dogovoru s roditeljem.
U periodu adaptacije mogu se primjetiti sljedeće reakcije djeteta:
- plač pri odvajanju (dijete često prestaje plakati već nekoliko minuta nakon odlaska roditelja)
- plač tijekom dana (prisutan kod mlađe djece u prvim danima boravka, javlja se periodično, ne stalno)
- odbijanje jela ili spavanja u vrtiću
- odbijanje blizine djece ili odgojitelja
- odbijanje igara i igračaka, aktivnosti i sadržaja
- regresija (kratkotrajno nazadovanje u razvoju – rijetko se javlja).
Što roditelj može učiniti kako bi djetetu olakšao proces prilagodbe?
Roditelj ili bliski član obitelji može povesti dijete do vrtića, da vidi zgradu izvana, igralište, te djecu i odgojitelje u aktivnostima. Upoznavanjem djeteta s time što ga u vrtiću očekuje te onime što se od njega očekuje pridonosmo njegovoj spremnosti da se upusti u novu avanturu. Opisivanjem prostora vrtića, dijeljenjem vlastitih iskustava i veselih doživljaja iz predškolskih dana, kod djeteta stvaramo pozitivan stav prema vrtiću.
Kako bi dijete steklo pozitivna iskustva u odvajanju i upoznavanju novih ljudi, vodite ga na kraće čuvanje kod poznate osobe, u park, u šetnje. Neka se druži s vršnjacima, ali i odraslima, jer se na taj način navikava i na druge ljude u svojoj okolini.
Kako bi se čim lakše i brže prilagodilo ritmu dana u vrtiću, poželjno je samostaliti dijete u skladu s njegovim mogućnostima npr. uzimanje krute hrane (žvakanje), uzimanje tekućine na šalicu, samostalno uspavljivanje, samostalno oblačenje i svlačenje, odvikavanje od pelena i bočica, prilagođavanje rasporeda spavanja, hranjenja i igre da bude sličan ritmu dana u vrtiću.
Redovito i kontinuirano dovodite dijete u vrtić, prema rasporedu dogovorenom s odgojiteljima te ponesite djetetu prijelazni objekt – igračku ili predmet koji će ga podsjećati na roditelje i dom.
Za vrijeme boravka u skupini sa svojim djetetom, pustite dijete da čim više samostalno istražuje. Igrajte se i s drugom djecom kako bi vaše dijete shvatilo da se neće svaki dan u skupini moći igrati isključivo s vama te da ne podrazumijeva vašu svakodnevnu prisutnost u skupini.
Odvajanje od djeteta neka bude kratko – mirno se pozdravite i recite mu kada ćete doći po njega te dođite u dogovoreno vrijeme. Nakon odvajanja, nemojte se vraćati ako čujete da plače jer ćete mu time otežati ponovno odvajanje. Budite spremni na plakanje i protestiranje djeteta, ali budite i svjesni da su to očekivane reakcije djeteta na novu sredinu, nove ljude i na samo odvajanje od roditelja te nastojte biti mirni jer biste svoju uznemirenost i nesigurnost mogli prenijeti na dijete.
Suradnja i povjerenje roditelja u odgojitelje od iznimne su važnosti jer djeca osjećaju emocije i energiju roditelja te sukladno tome lakše ili teže poklanjaju svoje povjerenje. Pokažite veselje i uzbuđenje što se nalazite u novoj sredini kako bi se i dijete osjećalo sigurnije i slobodnije.
“SVE ŠTO TREBAM ZNATI NAUČIO SAM JOŠ U VRTIĆU”
Sve što treba da znam o tome kako valja živjeti, što činiti i kakav biti, naučio sam još u vrtiću. Mudrost me nije čekala na vrhu planine, na kraju dugog uspona školovanja nego se krila u pješčaniku dječjeg igrališta. A evo što sam ovdje naučio:
• Sve podijeli s dugima.
• Igraj pošteno.
• Ne tuci ljude.
• Svaku stvar vrati gdje si je našao.
• Počisti za sobom.
• Ne uzimaj što nije tvoje.
• Kad nekoga povrijediš, ispričaj se.
• Peri ruke prije jela.
• Pusti vodu u zahod.
• Topli keksi i hladno mlijeko su zdravi.
• Živi uravnoteženo: malo uči, malo razmišljaj, crtaj, slikaj, pjevaj i pleši, igraj se i radi – svaki dan od svega pomalo.
• Svakog poslijepodneva odspavaj.
• Kad iziđeš u svijet, budi oprezan u prometu, drži se za ruke i ne udaljavaj se od svoga druga.
• Ne zaboravi da čudo postoji. Sjeti se sjemenke u plastičnoj čašici: korijen je krenuo u dubinu, stabljika u visinu, niko ne zna zašto i kako, ali tako je sa svima nama. A zatim se sjetite svojih prvih slikovnica i prve riječi koju smo naučili – najveće i najvažnije od svih riječi – VIDI.
Robert Fulghum