Svijet 21. stoljeća višejezičan je i multikulturalan svijet, koji iziskuje poštivanje i razumijevanje drugih naroda, kultura, jezika i običaja. U današnje vrijeme globalizacije, razvojem novih medija i novih sredstava komunikacije, neznanje stranog jezika (najčešće engleskog) postalo je nezamislivo.
Ustanove ranog odgoja i obrazovanja promiču učenje stranih jezika od najranije dobi jer je tada neurobiološki potencijal djeteta za usvajanje jezika na vrhuncu. Potaknuti znatiželjom, djeca u najranijoj dobi uče spontano i kroz igru te nesvjesno slušanjem. Također, Alpar (2010) navodi da je puno bolja fleksiblinost mozga i prilagodljivost organa za govor kada je dijete još malo.
Dobrobiti ranog učenja stranih jezika
Dobrobiti ranog učenja stranih jezika brojne su. Osim što je to odličan način i za bolje upoznavanje materinjeg jezika, može znatno utjecati na stvaranje stavova prema drugim jezicima i njihovim kulturama. Promicanje otvorenosti za višejezičnost te učenje stranih jezika u predškolskim ustanovama kroz kontinuiranu izloženost stranom jeziku, ključno je za sustavno podizanje svijesti o drugim kulturama te za individualni i društveni razvoj. Budući da takvo učenje razvija i kognitivne sposobnosti te jača socio-emocionalne kompetencije, povezano je i općim uspjehom djeteta u školi.
Cilj ranog učenja stranog jezika nije usvajanje rječnika stranih riječi te tečno komuniciranje na stranom jeziku, već stvaranje osjetljivosti i podizanje svijesti o drugim narodima, kulturama i običajima (interkulturalnost). Također, dijete koje je svakodnevno izloženo stranom jeziku (u pasivnom ili aktivnom obliku – slušanje ili govor), puno lakše će u kasnijoj dobi usvojiti ritam, fonologiju i intonaciju stranog jezika.
Motivacija
Na izgradnju pozitivnog odnosa i motivaciju za daljnje učenje stranog jezika utječe više čimbenika. Nije pravilo, ali velika je vjerojatnost da će dijete roditelja koji razumije važnost ranog učenja stranog jezika te koji dijete potiče na učenje od najranije dobi, već samim time imati pozitivniji odnos prema učenju stranih jezika. Stav, stupanj interesa i podrška roditelja uvelike utječu na oblikovanje percepcije djeteta o novim situacijama i iskustvima.
Veliki utjecaj ima odgojitelj kao organizator i provoditelj aktivnosti u odgojnoj skupini. Unaprijed ih kvalitetno planira i provodi na način da dijete dobije priliku stjecati pozitivna iskustava sudjelovanja te razvijati samopouzdanje i pozitivnu sliku o sebi. Zaslužan je i za stvaranje atmosfere koja potiče uključenost djece u aktivnosti, održavajući njihov kontinuirani interes za učenjem. Osmišljava i oprema poticajno, bogato okruženje koje djeci omogućuje samostalno upuštanje u različite aktivnosti po izboru, budući da je opremljeno raznolikim, razvojno primjerenim poticajima, koji su djeci zanimljivi, izazovni i uvijek dostupni.
Metodologija učenja jezika
Uvažavanjem suvremenog pristupa radu, jezik se situacijski integrira u svakodnevne životno-praktične aktivnosti, kroz igru i raznovrsne poticaje, a učenje ima obilježje spontanog usvajanja doživljajem. Razvojno primjereni sadržaji planiraju se okvirno, s ciljem stimuliranja interaktivnosti kroz svakodnevnu komunikaciju i logičko rješavanje problema. Budući da djeca predškolske dobi imaju urođenu želju za istraživanjem i komuniciranjem s okolinom, kvalitetno isplanirane didaktičke igre djeluju vrlo poticajno jer su zabavne, a istovremeno izazovne. Da bi dijete u ovakvim aktivnostima optimalno i brzo učilo te postignulo svoj puni potencijal, važno je kroz ugodnu i podržavajuću atmosferu razvijati osjećaj sigurnosti i samopouzdanja u izražavanju na stranom jeziku.
Primjeri aktivnosti za učenje jezika
- spajanje riječi s odgovarajućom ilustracijom/fotografijom
- pantomima za objašnjavanje riječi na stranom jeziku
- igra „Pokvareni telefon“
- igra memory
- igre proigravanja uloga
- igre s karticama (flashcards)
- čarobna kutija
- „Pogodi koji predmet nedostaje“
- igre asocijacije
- dovršavanje priča i pjesmica
- brojalice
- video zapisi, dokumentarni filmovi, crtani filmovi
- digitalne aplikacije i programi za učenje jezika
- čitanje priča (uz prikaz iliustracija, oponašanjem zvukova te korištenjem lutki, različitih predmeta/aplikacija, glazbe)
- …..
„Za dijete igra je ugodna, smislena i spontano odabrana aktivnost. Često je kreativna, uključuje rješavanje problema, učenje novih društvenih vještina, novog jezika i novih tjelesnih vještina. Igra je vrlo važna za malo dijete budući da mu pomaže naučiti nove ideje i pretvoriti ih u praksu.“ Britton, 2000.